genetsko porijeklo dalmatinskih
Jagodića
 

Testirani rod:

• Jagodići iz Gradiške, BiH (napredan test na >600 markera BigY)

• Hajderi iz Glamoča, BiH (Hajder ili Ajder su po predanju od Jagodića iz Dalmacije) (osnovni test na 23 markera)

• Kuridže iz Obrovca, HRV (Kuridže su potomci popa Petra "Kuridža" Jagodića iz Bilišana u Dalmaciji (osnovni test na 23 markera)

​

yDNK Rezultat: R1a-Z280>BY149000

​

Izvori:

• poreklo.rs (rod A, BY149000)

• UNAC- antropogeografska ispitivanja (Petar Rađenović, 1948)

• Glamoč - naselja i stanovništvo (Dr. Prof. Miloš Bjelovitić, 1989)

• Tičevo - između planina Šatora i Jadovnika (Špiro R. Višekruna, 2005)

• Šematizam Pravoslavne Mitropolije Dabro-Bosanske (1882)

• Zbornik plemstva, II svezak, I dio (Viktor A. Duišin, 1939)

• YFULL (https://www.yfull.com/tree/R-BY149000/)

​

O porijeklu:

Najstariji trag Jagodića nas vodi u Dalmaciju. Tamo je 1666. godine rođen čuveni pop Petar "Kuridža" Jagodić u selu Bailišane kod Obrovca.

Nazvan kaur-hodža od Osmanlija (što u slobodnom prevodu može značiti "nevjerni sveštenik", zato jer nije bio musliman) se vremenom oblik ovog nadimka promijenio u "Kuridža." Kuridža je ušao u istoriju kao vođa velike bune protiv mletačke vlasti (Venecija), koju je pokrenuo 1704. godine u Bukovici sa 7000 srpskih pobunjenika iz okoline Zadra. Po njemu su potomci uzeli prezime Kuridža. Kuridže danas žive u Zadru, Banjaluci, Prijedoru i u Srbiji. Kasnije u 20. vijeku pojedinci dodaju, odnosno vraćaju staro prezime Jagodić (npr. porodica srpskog košarkaša Marka Jagodića-Kuridže iz Zadra). 

​

Po izvorima Špire Višekrune (2005), Jagodići iz Velikog Tičeva potiču od Milana Jagodića (rođ. 1732 u Preocu), koji se sa svojim mlađim bratom Stojanom odselio u Veliko Tičevo. Stojan je bio čuveni četobaša u ustancima protiv Turaka. Stojan nije imao svojih potomaka. Milan Jagodić je imao jednog sina Jovana. Svi Jagodići Tičeva potiču od Jovanovih sinova Petra, Pavla (1831-1917) i Ilije (1837-1918).

Prota Petar Rađenović je 1934. godine zatekao starog Peru Jagodića u Tičevu, koji priča o tome ovako: "Starinom smo od Travnika. Mi smo najprvi pali ovdje pod Šator. Najprije smo bili svi u Rorama, zatim prešli u Preodac, pa se najzad naša grana odvojila ovamo u Tičevo...". Njegov brat dodaje, da su se posle dolaska u Travnik prvo doselili u Golinjevu kod Livna, pa odatle prešli u Rore, odnosno Preodac. A da su daljom starinom odnekuda od Drine.

​

Jedan drugi izvor navodi, kako su se Jagodići pred sam kraj XV vijeka doselili sa Drine, na prostor jugozapadne Bosne i susjednih krajeva Dalmacije. Jedni su Jagodići naseljavali dolinu Lašve kod Travnika, dok se većina naselila kod Livna. Od Livna se ova loza širila u Dalmaciju, Bosansko Grahovo i Preodac, odakle se jedna grana odvojila u Tičevo. Razni rodovi vode porijeklo od Livanjskih Jagodića:

​

• Ajder, doseljenici iz Preoca u Reljino Selo (Nikoljdan) od Jagodića

  • Barišić (Ajder), doseljenici iz Preoca u Reljino Selo (Nikoljdan) od Jagodića, odnosno od Ajdera

  • Tica (Ajder), doseljenici iz Preoca u Reljino Selo (Nikoljdan) od Jagodića, odnosno od Ajdera

  • Salić (Ajder), Glamoč (Nikoljdan) od Jagodića, odnosno od Ajder

• Miličić, doseljenici iz Preoca u Gloamoč Selo(Nikoljdan). Od Jagodića

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

Genetska genealogija:

Jagodići porijeklom iz Livna pripadaju, kao i neki drugi rodovi Bosanske Krajine, genetskoj haplogrupi R1a-BY149000.

Haplogrupe su genetičke skupine, u koje se ubrajaju muškarci koji vode porijeklo od jednog zajedničkog muškog pretka. Ime i broj haplogrupe predstavlja poziciju na genetskom stablu čovečanstva. Na osnovu broja istih mutacija na Y-hromozomu, dva muškarca mogu saznati starost svoje loze, iako je stara više vijekova. Sve do doba u kojem se njihova grana "razgranala". 

​

Svi nosioci spomenute haplogrupe R1a-BY149000 sa prostora Bosanske Krajine i Dalmacije vode porijeklo od jednog zajedničkog pretka (po očevoj liniji), koji je dokazano živio prije 300 do 550 godina. Zavisi koje loze upoređujemo. Svoje najbliže srodnike haplogrupe Jagodića pronalazimo ispod grane YP6098, koja je nešto starija od prvo spomenute BY149000 (od otprilike 1500 godina). U njoj se nalaze razne porodice sa prostora jugozapadne Srbije, tj. Pomoravlja, sa kojima dijele zajedničke pretke iz kasnog antičkog doba. Ako odemo na jednu još stariju granu te haplogrupe, srodnike dalmatinskih Jagodića i njihovih moravskih rođaka pronalazimo upravo u Velikoj Moravi, koja se nalazi u Češkoj i Slovačkoj. 

Među nosiocima haplogrupe R1a-BY149000 našao se i Austrijanac Ajbl (Eibl) iz Graca. Činjenicom da su pojedine porodice sa ovog prostora još u 18. vijeku selile u Beč i Grac, otvaraju se razni scenariji kako su Austrijanci dobili Livanjsku genetiku.

Među takvima našli smo i istaknutog Bečkog profesora Rudolph Jagoditsch'a (1892-1976, rodom iz Graca), čiji su plemićki preci za vreme Habsburške monarhije došli iz Ličkog Lešća, koje su naselili Jagodići graničari sa Livanjskog polja.

​

Srodni rodovi po yDNK:

- Jagodić (Gradiška, Bosanska Krajina)

- Hajder/Ajder (Glamoč, Bosanska Krajina)

- Kuridža (Bilšane, Zadar)

- Trebovac (Banja Luka, Bosanska Krajina)

- Knežević (Drvar, Bosanska Krajina)

- Savić (Benkovac, Bosanska Krajina)

- Borić (Vrhovine, Lika)

- Grbić (Vrhovine, Lika)

- Jarić (Zrmanja, Lika)

- Uzelac (Udbina, Lika)

- Škorić (Donji Lanac, Lika)

- Ranković (Bijeljina)

- Berić (Žabalj, Bačka)

- Šerbula (Dvor, Banija)

- Ajbl (Grac, Austrija)

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

Pojam #Dalmacija #Bosanska Krajina #Bosanksko #Grahovo #Livno #Tičevo #Travnik #Preodac #BanjaLuka #Gradiška

​