ера_edited.jpg

genetsko porijeklo zlatiborskih
Jagodića

 

 Testirani rod:

  • Jagodići iz Zarožja, Bajina Bašta (napredan test na >600 markera BigY)

  • Jagodići iz Valjeva  (osnovni test na 23 markera)

yDNK Rezultat: R1a-YP417>FT288648 

Izvori:

  • Stara prezimena iz popisa Smederevskog sandžaka iz 1476. godine

  • Sokolska nahija - Ko smo mi Podrinci (Dr. Ljuba Pavlović, 1930)

  • Bajina Bašta i okolina do 1941 (Dr. Stefan Ignjić, 1985)

  • Zarožje pod Povlenom (Obrad Dodić, 2003)

  • Smederevski sansandžak 1476-1560 (Tibor Živković, 2004)

  • Dobrače - istorija sela i rodoslovi (Prof. dr Svetslav Petrović, 2014)

O porijeklu:

Najstariji trag prezimena Jagodić u zapadnoj Srbiji pronalazimo u defterima iz 1476. godine. U srednjeistočnim nahijama Smederevskog sandžaka (na teritoriji današnje centralne Srbije) ovo prezime javlja se u mjestima; Radoš u Gornjem Čičkovu (danas selo Radoševo kod Arilja), Ježavica kod Čačka i u Petine (danas više nepostojeće selo koje se vjerovatno nalazilo pored Gornjeg Milanovca i Čačka).

Iako se prezime Jagodić pominje u još starijim pisanim izvorima srednjeg vijeka, ovaj dokumenat iz 1476. otvara do tada manje poznate podatke. Jer Jagodići Smederevskog sandžaka su u ovom izvoru upisani sa mjestom njihovog tačnog prebivališta. U izvorima nekadašnjeg mletačkog grada Ragusa (danas Dubrovnik) se Jagodići isključivo pominju kao trgovci i svedoci na sudu, ali nikako kao državljani Raguse. Po nekim izvorima, trgovci koji su snabdijevali Ragusu nastanjeni su bili u okolnim, primorskim selima od Šćenice do Popovog polja.

Iz drugih izvora je poznato, da su Jagodići trgovali od Dubrovnika do Beograda. Zabilježeni su karavani, koji su prolazili kroz Prijepolje na putu za Dubrovnik, gdje je često dolazilo do pljački. Trgovačka porodica Jagodić sa svojim saradnicima trguje tkaninom i soli. Uz njih putuju preduzetnici iz rodova Stekovića, Vukotića a i Raškovići iz Vrsinje kod Konavlja.

Staro porodično predanje iz sela Zarožja kaže, da je čuvena baba Jagoda sa svojim sinovima napustila Sopotnicu kod Goražda i naselila selo Rogačicu sa druge strane Drine. Posle nekog vremena , oni odluče da presele sa svojim porodicama i majkom u brdsko selo Zarožje, do samog izvora rijeke Rogačice na vrhu Sokoline. U selu se oba brata rastaju. Prvi brat ostaje sa majkom i svojom porodicom u Zarožju, a drugi brat ide na Jadar, u selo Stupnica. U defterima čitamo, da je ime prvoga brata bilo Gavrilo i da je imao četiri sina. Njegov najmlađi sin, Lazar, po njemu uzima prezime Gavrilović, no se linija Gavrilovića posle nekoliko koljena gasi.

Odgajani u hajdučkom duhu, Gavrilovi unuci istakli su se kao hrabri ratnici u srpskim ustancima protiv Osmanlija od 1815 do 1817 godine. Među njima su bili Petar Jagodić (rođ. 1775 u Zarožju) i Mića Jagodić (rođ. 1789 u Zarožju). Petar je bio prvi kmet sela Zarožja, a kasnije izabran za narodnog poslanika u prvu Skupštinu nezavisne Kneževine Srbije. Petrovi brojni potomci kasnije naseljavaju Tvrdojevac i Ub (posle 1827. godine). Mića Jagodić je bio među najhrabrijim ustanicima, zbog čega je odlikovan Takovskim krstom. Zbog svojih povreda po naređenju kneza Miloša, Mića više nije plaćao porez. Jedno mlađe predanje Jagodića kaže da su u početku bile "tri kuće Jagodića" - a u popisu iz 1863 Jagodići su bili najbrojini rod u Zarožju.

Genetska genealogija:

U skladu genetskog projekta "Jagodić DNK projekat" testirani su i Jagodići iz Goražda, Zarožja i sa Jadra. Veliko je bilo iznenađenje, da ova tri roda (nasuprot predavanjima i starim pisanim izvorima) nisu srodna, tj. dokazano je da ne vode porijeklo po istoj očevoj liniji.

Dublje DNK istraživanje u američkoj laboratoriji FTDNA je pokazalo, da postoji veza sa rodovima Stare Hercegovine, koja nas vodi najmanje trideset generacija u prošlost na "stablu" zarožanskih Jagodića.

Genetsko istraživanje zlatiborskih Jagodića je pokazalo da pripadaju haplogrupi R1a-YP417>FT288648. Starost ove grane je oko 850 godina. Bliži srodnici još nisu pronađeni. Većina pripadnika ove inače rijetke haplogrupe na našim prostorima vodi porijeklo od jednog pretka, koji je živio prije 1500 godina (R1a-FT285270). Starije veze nas nesumnjivo vode u zapadne Karpate, odnosno na rijeku Pripjat na tromeđi Bjelorusije, Ukrajine i Poljske. Nerešena misterija koja nas dalje fascinira je, zašto najbliži srodnici ove starohercegovačke varijante žive na Baltikumu, odnosno u Latviji, Estoniji i Švedskoj (R1a-YP6047, starost 1700 godina). Posmatrajući filogenetsko stablo i matičnu haplogrupu YP417, vidimo da je ona jedna najtipičnija za narod u Bjelorusiji i u istočnoj Ukrajini, odnosno susjednih teritorija Rusije.

Drevni preci ove genetske grupe (R1a) potiču od staroslovenskih plemena, koja su bila naseljena na Dunavu i u Karpatima za vrijeme neolitske ere. A prije toga došli su kao nomadi sa istoka, jašući na konjima preko Pontske stepe. Njihova matica su Evroazijiske stepe, gdje su preci ove grane živjeli za vrijeme starog kamenog doba.

 

Srodni rodovi po yDNK:

Među njima su Draškovići iz Svilja kod Gacka, koji starinom potiču iz Sjerča na Drini (kod Foče). Od ovih Draškovića inače potiče političar i pisac Vuk Drašković. Sa bratstvom Pleskonjić iz Prijepolja dijele takođe stare pretke. Pleskonjići vode porijeklo iz Istočne Hercegovine, odnosno iz sela Stepen, opština Bileća. Ova činjenica vodi do saznanja, da su zarožanski Jagodići jedan starohercegovački rod.

Pojam #Zarožje #BajinaBašta #Valjevo #Užice #Tvrdojevac #Ub #Zlatibor #Obrenovac

FT288648 Path.jpg
yp728.png
sdp yp6047.jpg