Suchergebnisse

2019. godina je bila vrlo značajna za Arhivu Srbije. Turska je Srbiji proslijedila preko 20.000 digitalnih dokumenata iz Osmanskog arhiva u Istanbulu. Najstariji dokument koji se odnosi na Smederevski sandžak je iz 1476. godine i obuhvata precizan spisak stanovništva današnje centralne Srbije. U tom defteru se prezime Jagodić spominje na tri mjesta: - Radoševo - Petine - Ježavic

Po osvajanju Slavonske Požege se u prvom popisu iz 1540. godine spominju pet nahija: Svilna, Kaptol, Podgor, Hruševa i Granica. U selu Didina Rika (danas Djedina Rijeka u Čaglinu) spomije se Petar Jagodić. U Didinoj Rici tada ima 10 kuća, čije baštine posjeduje Ali, sin Abdullah’a. Petar Jagodić sa svom bratom Ištvanom (ili Stefan) obrađuje jednu baštinu. Zbog novih doseljenika selo već pet godina kasnije raste na 22 kuća. Posle 1579. godine broj stanovništva pada rapidno. U selu Alije Abdullaha nalazi se samo još 6 kuća, dvije muslimanske i četiri hrišćanske. Njive obrađuju samo još trojica seljaka, naime Petar Jagodić, Iva Peročević i Ištvan Antol. Izvor: Puvarija (Tomislav Wittenberg, 1998)

Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima, Risto Kovijanić (1963): Risto Kovijanić u svome djelu „Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima“ iz 1963 pronalazi Jagodiće u Boki Kotorskoj, tačnije ispod Lovćena u Njegušima. Priboje Jagodić krajem 1434. kao cijenjeni trgovac jemči za Milka Pribilovića, koji diže kredit od 30 perpera za svitu u Kotoru.

Malo vijeće, VI, 259, 24.06.1435 «Navedeno je, uz pravo koje mu je dao odbor za finansije, da imaju mogućnost i obavezu da u naredna tri mjeseca isporuče tri stotine jedinica soli po uobičajenoj cijeni. Naime Vukomir Konjovedić (Konjević?), Radisav Obradović zvani Vlahić, koji moraju dati dvije stotine jedinica. Radoje Jagodić, Radivoj Steković i Milen Pležić stotinu jedinica. Ako roba ne stigne u dogovoreno vrijeme, jamac Sir Franciscus de Benessa potražuje dodatnu četvrtinu dogovorene količine. Malo vijeće to odobrava i obavezuje da se jemstvo ovjeri, kao što je uobičajeno.» «Captum fuit de dando libertatem salinariis comunis quod dare possint et debeant modios trecentos salis ad pretium consuetum et terminum trium mensium, videlicet, Vochmir Cognouedich, Radossauo Obradouich dicto Vlaxich modios ducentos RadoieJagodich, Radiuos Stechouich et Miglien Pleszich modios centum, pro quibus amontancia ipsius salis cum quarto de pluri si non solueretur ad terminum extitit plegius ser Franciscus de Benessa, acceptatus et approbatus secundum usum in minori consilio ad melius tenendum cum eis faciendo ipsos in notaria obligare cum plegio ad melius tenendum secundum morem.» Consilium Minus, VI, 259, 24.06.1435

Knjiga dugova., XV, 165v. 06.02.1432: «Mi, Staniša Rašković iz Vrsinje (Konavle), glavni dužnik i Rade Jagodić, tkač, njegov zalog i glavni obveznik, priznajemo i obavezujemo se da ćemo do sljedećeg mjeseca Maroju Ptiziću dati i isplatiti svu našu robu jedanaest i jedan perpera bruto. I neka bude sa sadašnjeg puta. A bude li bilo više itd. Podnošenje ostavke itd. Sudija Sir Johannes An. de Volco i svjedok Nicola de Stella.“ «Nos Stanicha Rascouich de Versigna principalis debitor et Rade Jagodich, textor, ipsius plegius et principalis solutor, confitemur quod super nos et omnia bona nostra obligamus nos dare et soluere Maroe Ptizich yperperos undecim et grossum unum usque ad unum mensem proximum. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. tenedo se etc. Renutiando etc. Judex ser Johannes An. De Volzo et Nicola de Stella testis» Deb. Not., XV, 165v. 06.02.1432

U Srbiji je 2014. godine živelo blizu 1’200 nosioca prezimena Jagodić. 40% samo u Vojvodini, 30% u Šumadiji i 30% u Podrinju. Dok ogroman deo prva dva regija rodom potiče iz Hrvatske i Bosne, Jagodići Zapadne Srbije tu seduju od Osmansko-habzburški ratova od 1735. godine. Ako ne računamo gradske opštine Beograda, najviše Jagodića ima u opštinama: 01. Ub (85) 02. Bačka Palanka (70) 03. Novi Sad (63) 04. Aranđelovac (61) 05. Bajina Bašta (58) 06. Loznica (57) 07. Valjevo (47) 08. Stara Pazova (43) 09. Bač (42) 10. Pančevo (40) #jagodic #jagodić #jagodići #pdrinje #Ub #Valjevo #Loznica #BajinaBašta

Prema forebears.io, u Mađarskoj je 2014. živelo oko 240-350 osoba, čije se prezime piše i sličnim varijantima kao npr. Jagodics, Jagodits ili Jagudits. Nijviše ih je u Županiji Vaš i Šomod. 40% Žup. Vaš (Vas) 21% Žup. Šomod (Gyor-Moson-Sopron) 13% Žup. Pešta (Pest) 9% Žup. Baranjska (Baranya) 9% Žup. Bač-Kišun (Bacs-Kiskun) Prema Marku Peiću i Grgi Bačliji ("Imenoslov bačkih Bunjevaca, 1994") prezime je tipično za doseljenike u južnoj Mađarskoj, koji pripadaju etničkoj grupi Bunjevaca*. *Za poreklo Bunjevaca stručnjaci navode da je u Dalmaciji i Hercegovini. U matičnim knjigama iz 1756. prezime se pojavljuje u mnogim varijantama u mestima Bikić (Bacsbokod), Jankovac (Janoshalma), Kaćmar (Katymar) i Sombor. ________________________________________________________________ According to forebears.io, about 240-350 people with the last name Jagodics, Jagodits or Jagudits lived in Hungary in 2014. Most of them in Vas and Győr-Moson-Sopron. According to Marko Peić and Grgo Bačlija ("Imenoslov bačkih Bunjevaca, 1994"), the family name is typical for immigrants in southern Hungary, who belong to the Slavic ethnic group of Bunjevci/Bunyevácok*. (*The origin of this ethnic group is assumed by experts to be in Dalmatia and Herzegovina). In birth certificates from 1756 the name appears in many variants (Jàgodić, Jagodich, Jagodity, Jagodics or Jagadics) in the localities of Bácsbokod, Jánoshalma and Katymár. #jagodic #jagodić #jagodič #jagodics #jagodits #jagudits

Dalmatinska prezimena Ajder, Tica, Trtić, kao i Karmelić, Raić, itd. potiču od Jagodića. Profesor Andre Jutronić 1948. g. u svome delu "Podrijetlo stanovništva Brača" pominje pored ostalih porodica i Jagodiće. Tamo ih je pronašao u ispravama 16. veka na Braču: "Prezimena pučana, koji su primili sol na Bolu 26. siječnja 1574: Marinović, Čubretić, Vuković, Zaneto da Venetia, Morgitić, Jagodić, itd....ukupno 265 popisanih." Zapisi u matičnim knjigama svedoče, da su se tamo i kasnije zadržali. Posle 1694. godine, Bračani uz prezime upisani su nadimkom: Jagodić-Karmelić Jagodić-Raić Jagodić-Pirka/Pirčić Jagodić-Pikolo Karmelić-Hajduk Karmelić-Barbošić, itd. Nadimci vremenom postaju prezimena. Petar Rađenović u svome delu "Unac" piše: "Od njih potiču porodice Ajder, Trtić, Salić, Barišić, Jolinović, Đukić, Tica i Milinčić. Godine 1940 bilo ih je ujedno 70 kuća u Preocu i Tičevu. Svi slave Sv. Nikolu. Po kazivanjima starih su najpre došli iz okoline Travnika, dok su se drugi naselili sa Drine." ________________________________________________________________ Did you know...? Dalmatian surnames such as Ajder, Tica, Salić, Trtić, as well as Karmelić and Raić, etc. descend from the Jagodić family. Professor Andre Jutronić mentions them in his book "Origin of the Population of the Island of Brač" under the following quote: "on January 26, 1574, the following families took a delivery of salt; Čubretić, Vuković, Morgitić, Floria, Jagodić (!), Bivadović.... etc,". Land register entries testify to the fact that they settled there in the long term. After 1694, their names were registered with their "nicknames" or alias - a sign that they were numerous on the island. Example: - Jagodić-Karmelić - Jagodić-Raić - Jagodić-Pirka/Pirčić. - Jagodić-Pikolo - Karmelić-Hajduk - Karmelić-Barbošić - ect. The nicknames became official surnames. ->See heatmap: Distribution of the surname Karmelić and Raić in Croatia. Petar Rađenović writes the following in his work "Unac": From them descend the families Ajder, Trtić Salić, Barišić, Jolinović, Đukić, Tica and Milinčić. In 1940, they lived in 70 households in the villages of Preodac and Tičevo in present-day Bosnia. They all have in common the patron saint of the family, St. Nicholas. According to the traditions of the elders, they came from Travnik, others came directly from the headwaters of the Drina River. #jagodic #jagodić #jagodič #jagodics #karmelic #karmelić #karmelich #brač #dalmacija

... ... ...

Trgovina sa Mlečanima nudila je ogromnu mogućnost i zaradu onima, koji su bili spremni za avanturu. Među takvima su se našle i porodice Vukotići, Stekoviči i Jagodići, kojima su predeli Podrinja i Dobrovačkog Primorja bile dobro poznata. Pisanim ugovorom 24. novembra 1431. godine, ove tri porodice zajedno podižu kredite u Ragusi (Dubrovnik), kako bi sproveli svoje razne trgovačke projekte na području od Gackog polja, preko Foče do Beograda na Dunavu. U prvom ugovoru piše: "Nos Radoe Jagodich, Radiuoi Stechouich et Vigagn Vuchotich confitemur quod super nos et omnia nostra bona obligamus nos dare et soluere ser Damiano de Menze ducatos auri sedecim cum... ...Judex ser Andreas de Volzo et Nicola de Stella testis. 24.11.1431, Debita Notariae, XV, 145v." Kaže "Mi, Radoje Jagodić, Radivoje Steković i Viganj Vukotić priznajemo svoju dužnost i obavezujemo se da ćemo isplatiti gospodinu Ser Damiano de Mente 17,5 dukata u zlatu... itd... Sudija Ser Andreas de Volco i svedok Nikola de Stella. 24.11.1431, Debita Notariae, XV, 145v." U to vreme, Prijepolje se kao mesto pljačke u nekoliko dokumentima pominje u mletačkim arhivima. Neko vreme posle ugovora, Radoje Jagodić sa svom saradnikom Radivojem Stekovićem ulazi u trgovinu soli u Bosni. Saznajte više u narednim objavama. Izvori Konj u srednjovjekovnoj Bosni, E. Kurtović: Deb. Not. XV, 145v, 24.11.1431, Radoe Jagodich Deb. Not. XV, 165v, 06.02.1432, Rade Jagodich Cons. Minus. VI, 259, Radoie Jagodich

U pisanoj istoriji, prvi nosilac prezimena Jagodić se zvao Vasigl Jagodich (lat.), odnosno Vasilije Jagodić. Posle njega, u oko mletačke administracije padaju i Radoje i Mihoč Jagodić, koji narednih decenija snabdevaju stari grad Ragusa (danas Dubrovnik) proizvodima iz seoskih krajeva. Esad Kurtović u svome delu "Konj u srednjovjekovnoj Bosni" pronalazi Jagodiće u mletačkim arhivima Republike Ragusa. Tačnije u sudskim serijama Lamenta de foris, gde su zapisane sve sudske presude i tužbe protiv stranaca u Ragusi (danas Dubrovnik). Prvi članak glasi: "Stephanus de Nale, coram domino Rectore ser Nicola Jo. de Poza conqueritur supra Vasigl Jagodich. Eo quia heri eum uno somerio et una mulla intulit sibi damnum in uno suo tereno in vinea positis in Breno. Testes: Dobrilo homo Blaxii de Braicho, Radochna Iuanovich, Simcho Bogaucich. 23.06.1429.g. Lam. de foris, VIII, 205v" Stephanus de Nale se sudu javio 23. Juna 1429 godine. Tada tuži Vasilija Jagodića, čije su jedna tovarna životinja i jedna mula upale u vinograd u Župi dubrovačkoj i načinile štetu. Za ovu optužbu imao je svoje svedoke. Nije poznato kako je sud presudio Vasiliju, ali znamo da Jagodići posle ovog događaja sve uspešnije učestvuju u trgovini na starom drumu od Dubrovnika, preko Foče do Prijepolja. U narednim godinama Jagodići postaju aktivni u trgovinu soli, pa zato šalju svoje srodnike i saradnike u gradove i na ostrva Jadranskog mora, kako bi učvrstili veze sa posrednicima i investorima u Ragusi. Saznajte više u narednim objavama.